U automobilskoj kameri, objektiv preuzima odgovornost za fokusiranje svjetlosti, projicirajući objekt unutar vidnog polja na površinu medija za snimanje, čime se formira optička slika. Generalno, 70% optičkih parametara kamere određuje objektiv. To uključuje faktore kao što su žarišna daljina, veličina otvora blende i karakteristike distorzije koji značajno utiču na kvalitet slike.
Istovremeno, optička sočiva čine 20% troškova, odmah iza CIS-a (komplementarni metal-oksid-poluprovodnik), koji čini 52% ukupnih troškova. Sočiva su ključna komponenta u kamerama u vozilima zbog svoje uloge u osiguravanju visokokvalitetnog snimanja slike pod različitim uslovima osvjetljenja i udaljenostima. CIS je odgovoran za pretvaranje primljenih svjetlosnih signala u električne signale; ovaj proces je neophodan za digitalne sisteme snimanja jer omogućava daljnju obradu i analizu. Visokoperformansna sočiva garantuju da se može snimiti više detalja i šira perspektiva, uz minimiziranje aberacija i poboljšanje jasnoće.
Stoga, prilikom dizajniranja ugrađenog sistema kamera, potrebno je sveobuhvatno razmotriti koordinaciju obje komponente kako bi se postigli optimalni rezultati. To uključuje ne samo odabir odgovarajućih specifikacija objektiva, već i njihovu efikasnu integraciju sa senzorskom tehnologijom kako bi se osigurao besprijekoran rad u različitim scenarijima.
Primjena automobilskih sočiva uglavnom obuhvata unutrašnje i vanjske aspekte dizajna vozila. Unutar kabine, kamere se često koriste za praćenje statusa vozača putem tehnologija prepoznavanja lica ili praćenja pogleda usmjerenih na procjenu pažnje ili nivoa umora. Osim toga, one poboljšavaju sigurnost putnika pružajući mogućnosti praćenja u stvarnom vremenu tokom putovanja i snimanje slika koje mogu pomoći u istragama nesreća ili podnošenju zahtjeva za osiguranje.
Izvan kabine, ove kamere su strateški postavljene na različitim dijelovima - prednjim branicima za upozorenja na frontalni sudar; zadnjim dijelovima za pomoć pri parkiranju; bočnim retrovizorima ili panelima za detekciju mrtvog ugla; sve doprinosi sveobuhvatnom panoramskom sistemu nadzora od 360 stepeni, dizajniranom za poboljšanje ukupne sigurnosti vozila. Nadalje, sistemi za snimanje unazad koriste ove vanjske kamere kako bi vozačima pružili poboljšanu vidljivost prilikom vožnje unazad, dok sistemi za upozorenje na sudar koriste podatke iz više senzora, uključujući i one integrirane u ove kamere, kako bi upozorili vozače na potencijalne opasnosti u njihovoj blizini.
Sveukupno, napredak u optici i tehnologiji senzora nastavlja podsticati inovacije u automobilskoj industriji, jer proizvođači teže razvoju pametnijih vozila opremljenih sofisticiranim vizuelnim sistemima koji mogu poboljšati sigurnosne standarde i korisničko iskustvo.
Vrijeme objave: 18. novembar 2024.